Posidonia oceanica nije alga. To je prava cvjetnica, biljka s lišćem, korijenjem i cvjetovima, koja je prije milijuna godina napustila kopno i prilagodila se životu pod morem. Danas je jedna od najvažnijih vrsta Mediterana, a njezine livade u Jadranu igraju ključnu ulogu u zdravlju cijelog morskog ekosustava.
Što je Posidonia oceanica?
Posidonia oceanica je endemska morska cvjetnica Mediterana, što znači da ne raste nigdje drugdje na svijetu. Pripada porodici Posidoniaceae i jedina je vrsta svog roda u Mediteranu. Za razliku od algi, koje su jednostavniji organizmi, Posidonia je prava vaskularna biljka s dobro razvijenim tkivima za transport vode i hranjivih tvari.
Biljka raste sporo, svega 1 do 6 centimetara godišnje. Ova sporost znači da su livade koje danas vidimo u Jadranu rezultat tisućljetnog rasta. Neke livade procijenjene su na više od 100.000 godina starosti, što ih čini jednim od najstarijih živih organizama na Zemlji.
Posidonia oceanica može živjeti do 100.000 godina. Jedna livada u Španjolskoj, između Ibize i Formenterae, procjenjuje se na 80.000 do 200.000 godina starosti i smatra se jednim od najstarijih živih organizama na planetu.
Kako izgleda morska livada?
Morska livada Posidonie nije poput kopnene livade. Biljke rastu iz gustog spleta korijena i starih stabljika zvanog matte, koji se nakuplja kroz tisućljeća. Ovaj matte može biti debeo i nekoliko metara i sam po sebi predstavlja stanište za mnoštvo organizama.
Iz mattea rastu zelene stabljike s dugim, vrpčastim lišćem koje može doseći i do metar duljine. Lišće je raspoređeno u snopove i podsjeća na prste. Boja je intenzivno zelena u plitkim vodama, a postaje tamnija s dubinom. Biljka cvjeta u jesen, a plodovi su poznati kao "morske masline" ili "morske jabuke" i ponekad ih more izbaci na obalu.
Ekološka važnost morskih livada
Morske livade Posidonie obavljaju nekoliko ključnih ekoloških funkcija koje ih čine nezamjenjivim dijelom jadranskog ekosustava.
Proizvodnja kisika
Posidonia oceanica jedan je od najefikasnijih proizvođača kisika u moru. Jedan kvadratni metar livade može proizvesti do 14 litara kisika dnevno. Na razini cijelog Mediterana, livade Posidonie godišnje produciraju ogromne količine kisika, što je ključno za preživljavanje morskih organizama.
Filtracija vode
Lišće Posidonie hvata lebdeće čestice iz vode, čime doprinosi njezinom bistrenju. Ovo je posebno važno u plitkim uvalama gdje bi bez livada voda mogla postati mutna i manje pogodna za život. Bistrina jadranskih voda, zbog koje je Jadran toliko cijenjen, dijelom je zasluga upravo ovih livada.
Stanište i hrana
Morska livada dom je stotinama vrsta. Mnoge ribe koriste livadu kao mrijestilište i rasadnik za mlade. Morski konji, iglice i razne vrste riba provode cijeli život u livadi. Beskralješnjaci poput rakova, škampa i raznih crva žive u matteu. Procjenjuje se da jedna livada može podržavati i do 400 vrsta u jednom kvadratnom metru.
Zaštita obale
Livade Posidonie djeluju kao prirodni tampon između mora i obale. Smanjuju snagu valova i morskih struja, čime štite obalu od erozije. Lišće i ostaci biljke koje more izbaci na obalu (banquette) prirodna su zaštita plaža od erozije i ne bi se trebali uklanjati.
Rasprostranjenost u Jadranu
U Jadranskom moru, Posidonia oceanica raste duž cijele hrvatske obale, od Istre do Dubrovnika. Najgušće livade nalaze se na dubinama od 5 do 30 metara, u zaštićenim uvalama s bistrom vodom. Posebno vrijedne livade nalaze se u okolici Nacionalnog parka Kornati, Parka prirode Telašćica i u vodama oko Brijunskih otoka.
Ukupna površina livada Posidonie u Jadranskom moru nije precizno izmjerena, ali procjenjuje se na nekoliko stotina kvadratnih kilometara. Nažalost, ova površina se smanjuje zbog raznih pritisaka koji dolaze od ljudskih aktivnosti.
Prijetnje i zaštita
Livade Posidonie suočavaju se s nekoliko ozbiljnih prijetnji. Sidrenje brodova mehanički uništava livade jer sidra i lanci čupaju biljke iz tla. Jedna jedina noć sidrenja može uništiti površinu livade koja je rasla stotinama godina. Zbog toga je u nekim zaštićenim područjima sidrenje zabranjeno ili strogo regulirano.
Zagađenje mora, posebno povećana koncentracija hranjivih tvari (eutrofikacija), potiče rast algi koje zasjenjuju Posidoniu i sprječavaju njezin rast. Klimatske promjene i zagrijavanje mora također negativno utječu na ove biljke koje su prilagođene na relativno stabilne temperaturne uvjete.
Hrvatska je Posidoniu oceanicu stavila pod zakonsku zaštitu, a njezino uništavanje kažnjivo je zakonom. Ministarstvo zaštite okoliša i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode aktivno rade na praćenju stanja livada i provedbi mjera zaštite.